Projekt okuplja partnere iz više europskih zemalja s ciljem razvoja inovativnih pristupa poučavanju koji se oslanjaju na digitalne alate i analitiku učenja. Kako ističe Divjak, riječ je o suradnji renomiranih institucija i stručnjaka iz područja dizajna učenja, analitike učenja i umjetne inteligencije u obrazovanju, koja je omogućila „međusobno učenje, istraživanje i razvoj novih pristupa i praktičnih rješenja“.

Međunarodni konzorcij temeljen na dugogodišnjoj suradnji

Koordinator projekta je Fakultet organizacije i informatike, odnosno njegov Laboratorij za analitiku učenja, a u projektu su sudjelovali i brojni domaći i međunarodni stručnjaci. Divjak ističe kako su značajan doprinos dali kolege s FOI-ja, među kojima posebno izdvaja Barbi Svetec, Darka Grabara i Petru Vondra, a sudjelovao je i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom profesora Mirze Žižka.

Međunarodni partneri uključuju Sveučilište Goethe iz Frankfurta, Sveučilište Oulu iz Finske te Otvoreno sveučilište Ujedinjenog Kraljevstva. Upravo ta kombinacija različitih institucija i ekspertiza omogućila je razvoj kvalitetnih i primjenjivih rješenja.

Govoreći o formiranju konzorcija, Divjak naglašava da ključnu ulogu nisu imale slučajne veze, već prethodna suradnja: „Najvažniju ulogu u formiranju konzorcija imale su uspješne prethodne suradnje na projektima i u istraživanjima.“ Posebno ističe Erasmus+ projekt RAPIDE, koji je prethodio iLed-u i u koji je većina partnera već bila uključena.

Od prepoznatog problema do razvoja rješenja

Projekt iLed nastao je kao odgovor na konkretne potrebe u visokom obrazovanju. Kako objašnjava Divjak, uočili su nedostatak znanja i tehnološke podrške nastavnicima u razvoju inovativnog dizajna učenja, kao i nedovoljno korištenje analitike u donošenju odluka.

U tom su kontekstu prepoznali potrebu za razvojem programa profesionalnog usavršavanja nastavnika, ali i za sveobuhvatnim digitalnim alatom koji bi omogućio planiranje nastave uz analitiku u stvarnom vremenu.

U središtu projekta nalazi se koncept dizajna učenja. Divjak ga slikovito opisuje riječima: „Dizajn učenja možemo zamisliti kao notni zapis po kojem različiti nastavnici stvaraju glazbu, odnosno poučavaju, a studenti uče.“ Pritom naglašava da nastava još uvijek velikim dijelom počiva na tradicionalnim modelima, dok studenti zahtijevaju inovativnije pristupe.

Razvoj alata koji mijenja pristup nastavi

Jedan od ključnih rezultata projekta je razvoj i unapređenje alata Balanced Design Planning (BDP), besplatno dostupnog na learning-design.eu. Riječ je o digitalnom rješenju koje nastavnicima pomaže u planiranju i unaprjeđenju nastave kroz strukturirani pristup i analitiku učenja.

Kako ističe Divjak, alat je danas široko korišten: „Danas je alat besplatno dostupan na četiri jezika, uključujući hrvatski, a koristi ga više od 3000 korisnika iz preko 40 država svijeta.“

Kroz projekt je redizajnirano više od 20 kolegija na partnerskim institucijama, čime su teorijska rješenja testirana u stvarnim uvjetima. Paralelno je razvijen i MOOC za profesionalno usavršavanje nastavnika, kojem se u pilot fazi pridružilo oko 200 sudionika iz četiri države.

Osim toga, Divjak navodi kako BDP alat omogućuje i napredne funkcionalnosti: podržava zajednički rad nastavnika, dijeljenje nastavnih dizajna te povezivanje s platformama poput Moodlea. Također, razvija se i dodatna komponenta umjetne inteligencije koja nastavnicima pruža podršku u dizajniranju učenja i poučavanja.

Jasna podjela uloga i učinkovita suradnja

Projekt je bio organiziran kroz jasno definirane radne pakete, pri čemu su svi partneri sudjelovali u većini aktivnosti, ali su imali i specifične odgovornosti. Primjerice, razvoj softvera bio je u nadležnosti FOI-ja, dok je Sveučilište Goethe koordiniralo razvoj inovativnih scenarija učenja.

Divjak naglašava kako je komunikacija unutar tima bila vrlo učinkovita: „Budući da je riječ o već uhodanom projektnom timu, komunikacija i koordinacija bila je efikasna i ugodna.“

Uz redovite mjesečne online sastanke, partneri su se sastajali i uživo jednom do dvaput godišnje, što je dodatno doprinijelo razmjeni znanja, ali i jačanju međusobnih odnosa.

Izazovi međunarodne suradnje

Kao i svaki međunarodni projekt, iLed se suočio s određenim izazovima. Jedan od njih bio je uključivanje partnera iz zemlje koja više nije članica Europske unije. Ipak, kako ističe Divjak, zbog njihove stručnosti u području dizajna i analitike učenja bilo je važno osigurati njihovo sudjelovanje.

Dodatni izazov predstavljalo je usklađivanje brojnih obveza članova tima. „Izazov je bio i usklađivanje nastavnih, znanstvenih i projektnih obaveza članova projektnoga tima“, pojašnjava Divjak.

Zanimljivo je da su razlike među obrazovnim sustavima ponekad bile manje nego što se očekivalo. Prema njezinim riječima, slični izazovi postoje u različitim zemljama, primjerice kada je riječ o motiviranju nastavnika za dodatno usavršavanje.

Rezultati koji nadilaze projekt

Projekt iLed ostvario je niz konkretnih rezultata koji se koriste i nakon njegova završetka. BDP alat nastavlja se razvijati i primjenjivati, a koristi se i u planiranju studijskih programa te u postupcima akreditacije i vanjskog vrednovanja.

MOOC Learning Design in the AI-Era ostaje dostupan na platformi learn.foi.hr i uključen je u europske inicijative obrazovanja nastavnika. Divjak ističe da je interes za projektne rezultate bio iznimno velik te da su mnogi indikatori višestruko premašeni. Istodobno upozorava na izazove u lokalnom kontekstu, naglašavajući kako se inovativne prakse ponekad lakše prihvaćaju na međunarodnoj nego na institucionalnoj razini.

Dugoročni učinak i nastavak razvoja

Utjecaj projekta iLed vidljiv je i danas. BDP alat koristi se diljem svijeta, a projektni tim nastavlja njegov razvoj kroz nove inicijative, uključujući Erasmus+ projekt SAILeR.

Rezultati projekta promoviraju se i na međunarodnim konferencijama, poput Learning Analytics and Knowledge (LAK), kroz znanstvene radove i radionice.

Lekcije i preporuke za buduće projekte

Iskustvo projekta iLed potvrdilo je važnost međunarodne suradnje i praktične primjene rezultata. „Naučili smo da je kolaborativan rad na europskoj razini nužan da bismo bili u vrhu“, naglasila je Divjak.

Organizacijama koje razmišljaju o sudjelovanju u Erasmus+ programu savjetuje temeljitu pripremu, povezivanje s iskusnim partnerima i realnu procjenu vlastitih kapaciteta. Također ističe važnost projektnih kompetencija i institucionalne podrške.

Erasmus+ projekti, prema riječima Divjak, predstavljaju mnogo više od administrativnog okvira. Oni omogućuju povezivanje nastave i znanstveno-istraživačkog rada te otvaraju prostor za razvoj inovacija u područjima poput umjetne inteligencije, analitike učenja i digitalnih alata. Takvi projekti pružaju priliku institucijama da unaprijede kvalitetu nastave i istodobno doprinesu razvoju znanosti.

Ljudi kao najveća vrijednost projekta

Iako su rezultati projekta impresivni, njegova najveća vrijednost ipak su ljudi. Divjak ističe kako su posebno važni trenuci kada rezultati projekta zažive u praksi. Primjerice, kada su otkrili da se njihov alat koristi na inozemnim sveučilištima bez njihova znanja ili kada interes za radionice nadmaši očekivanja. Na kraju, najvažniji učinak vidi se u razvoju članova tima. „Na kraju sam uvijek najponosnija na kolege koji su na našim projektima izrasli od mladih istraživača početnika do izvrsnih znanstvenika, nastavnika i praktičara“, zaključuje Divjak.

Suradnjom do održivih promjena u obrazovanju

Projekt iLed pokazuje kako inovacije u obrazovanju nastaju kroz suradnju, razmjenu znanja i otvorenost prema novim pristupima. Kombinacija istraživanja, digitalnih alata i međunarodnog partnerstva omogućila je razvoj rješenja koja imaju stvarni i dugotrajan učinak.

Upravo takvi projekti odražavaju vrijednosti koje promiče Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Povezivanje institucija i pojedinaca, poticanje inovacija i stvaranje prilika za razvoj obrazovanja u europskom i globalnom kontekstu.

Jer obrazovanje budućnosti ne nastaje samo kroz tehnologiju, već kroz ljude koji su spremni učiti, surađivati i stvarati promjene.