Okosnica programa CEEPUS su mreže – tematska partnerstva ustanova visokoškolskog obrazovanja iz različitih zemalja koje sudjeluju u CEEPUS-u. Kvalitetne mreže i suradnja među ustanovama partnerima podloga su za uspješno funkcioniranje programa.

Jedna od uspješnih hrvatskih mreža je Neuroshare: Sharing tools and expertise in behavioral neuroscience čija je glavna koordinatorica dr.sc. Andrea Vranić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U mreži se već 5. godinu zaredom organiziraju kvalitetne mobilnosti studenata i profesora koji u svojim završnim izvješćima pokazuju visoku razinu motivacije te zadovoljstva: mobilnosti su pomno planirane, nadzirane i kvalitetno provedene u suradnji svih partnera unutar mreže.

Zanimalo nas je kako se rad mreže i organizacija mobilnosti odvijaju iz perspektive glavne koordinatorice pa smo prof. Vranić zamolili za kratki razgovor, a bivšeg CEEPUS stipendista u mreži Neuroshare, Luku Jurasa, za osvrt na svoje mobilnosti.

Profesorice Vranić, što je mreža Neuroshare i zašto je nastala? Kako su izgledali počeci mreže?

Mreža Neuroshare je dinamična CEEPUS zajednica koja povezuje 13 znanstvenih institucija srednje i istočne Europe kako bi regionalnu neuroznanost učinila protočnijom i povezanijom. Nastala je iz jednostavne ideje: kada institucije udruže laboratorije, stručnost i istraživačke pristupe, istraživanja postaju kvalitetnija, provedbeno jednostavnija, a time i ambicioznija. Neuroshare djeluje sada 5. godinu, a od početka je zamišljena kao mreža koja studentima ne nudi samo predavanja, nego i ulaz u laboratorije, projekte i stvarne znanstvene izazove. Punog naziva Neuroshare: Sharing tools and expertise in behavioral neuroscience, u početku neformalno, a kroz CEEPUS okvir i formalno, započela je kao suradnja entuzijastičnih partnera koji su, međusobno se osnažujući, željeli podijeliti svoje resurse kako bi stvorili jače obrazovno, a time i istraživačko, regionalno okruženje.

Kako uopće funkcionira koordinacija partnera u mreži? Na koji način partneri u mreži kombiniraju različite ekspertze/opremu/stručnjake/pristupe temi mreže?

Partneri, točnije lokalni koordinatori, usklađuju aktivnosti i razmjenjuju informacije unutar mreže. Svaka institucija doprinosi svojim laboratorijima i stručnjacima, ali prije svega studentima koji žele istraživati područja za koja im ponekad nedostaju resursi u matičnom okruženju. Stručnjaci partnerskih institucija suradnju održavaju i gostovanjima na znanstvenim tribinama i panelima drugih članica mreže. Na taj se način potencijalni korisnici mobilnosti upoznaju s nastavnom i istraživačkom ekspertizom institucija domaćina.

Na koji način pripremate studentske mobilnosti i pratite njihove rezultate, odnosno, dijelite ih s koordinatorima i budućim kandidatima?

Mobilnostima pristupamo dosta ozbiljno: s kandidatima raspravimo njihove interese i često savjetujemo o idealnoj ustanovi domaćinu – već prema nekom presjeku zajedničkih interesa. Prije same mobilnosti studenti su u kontaktu s partnerskim nastavnicima/mentorima te nerijetko detaljno razrađuju plan rada tijekom same mobilnosti. Neki studenti, već i prije odlaska na mobilnost, provode preliminarna istraživanja, mentorirana od strane tima koji čini „kućni“ nastavnik i nastavnik ustanove primateljice s kojim se planira suradnja. Po završetku student dijeli svoje postignuće i iskustva kroz kratko izvješće ili prezentaciju. Ta iskustva potom “putuju” mrežom – rezultate i dojmove dijelimo s koordinatorima i budućim kandidatima, kako bi im iskustva prethodnih sudionika bila podrška i vodič u planiranju vlastite mobilnosti.

Koji su rezultati suradnje u mreži Neuroshare, za pojedince i za partnerske ustanove? Postoji li neki aspekt suradnje u CEEPUS mrežama koji biste posebno izdvojili (a ne moraju se nužno odnositi na uobičajene rezultate i učinke, može biti i nešto što Vas osobno motivira i što ostvarujete kroz suradnju u CEEPUS mreži).

Rezultati suradnje u Neuroshare-u nisu samo akademski i profesionalni. Studenti ističu da mobilnosti potiču njihov dodatni interes za znanost i studij, opisujući ih kao najvrjednija akademska i životna iskustva, te stvaraju prijateljstva koja nadilaze granice institucija i država. Iako se takvi osobni i emocionalni učinci ne boduju u službenim prijavama za buduće natječaje, njihov utjecaj je, osobno gledano, mnogo trajniji, a u nekim slučajevima doista je oblikovao karijere i životne putove sudionika. Za partnerske ustanove, mreža jača istraživačku infrastrukturu, potiče zajedničke projekte i standardizaciju metoda te širi akademsku vidljivost. Posebno vrijedan aspekt suradnje u CEEPUS mrežama jest zajedništvo i međusobno osnaživanje kroz dijeljenje znanja, resursa, a time i inspiracije.

Upravo vrijedna akademska iskustva te stečena prijateljstva ističe i CEEPUS stipendist, Luka Juras.

Kakvu ulogu je CEEPUS mobilnost imala u Vašem profesionalnom razvoju?

CEEPUS mobilnosti u Krakovu imale su važnu ulogu u mom profesionalnom i istraživačkom razvoju. Tijekom tih boravaka stekao sam znanja iz analize elektrofizioloških signala, s posebnim naglaskom na analizu kvantitativnog EEG-a. Ova znanja i vještine bile su mi kasnije ključne za izradu doktorske disertacije.

Jednako važan aspekt CEEPUS mobilnosti bilo je upoznavanje i uspostavljanje profesionalnih odnosa s kolegama na Institutu za psihologiju u Krakovu, kao i s njihovim suradnicima. Kroz svakodnevni rad i neformalne kontakte imao sam priliku umrežiti se ne samo s kolegama unutar CEEPUS mreže, već i s istraživačima uključenima u druge međunarodne projekte na kojima institut surađuje, što je dugoročno pridonijelo mom istraživačkom radu.

Kako ste se pripremili za odlazak na mobilnost?

Mobilnost u Poljskoj pripremao sam prije samog odlaska, kroz dogovor s mentorom, prof. dr. sc. Michałom Wierzchońem, o planiranim aktivnostima i ciljevima boravka. Time je mobilnost bila jasno strukturirana, ali i dovoljno fleksibilna da se prilagodi aktualnim projektima u laboratoriju.

Kako se odvijala vaša mobilnost u Poljskoj?

Tijekom boravka bio sam uključen u različite aktivnosti, uključujući sudjelovanje u prikupljanju bihevioralnih i EEG podataka u sklopu tekućih projekata. Značajan dio vremena bio je posvećen individualnom radu i konzultacijama s nastavnicima, osobito vezano uz korištenje programa koji se koriste u analizi podataka poput MATLAB-a i R-a. Važan aspekt tog iskustva bilo je analiziranje stvarnih podataka koje sam prikupio tijekom boravka u Krakovu.

Redovito sam sudjelovao u tjednim seminarima laboratorija i journal clubu, gdje su se raspravljali tekući projekti i aktualni znanstveni radovi. U takvom okruženju imao sam priliku prezentirati vlastiti rad i dobiti konstruktivne povratne informacije. Osim toga, pohađao sam kolegij iz analize eletrofizioloških signala u sklopu doktorskog studija kognitivnih znanosti na Institutu za psihologiju u Krakovu. Za kraj, posebno bih istaknuo da sam tijekom boravka na institutu imao priliku biti uključen u sve redovne aktivnosti te su se domaćini odnosili prema meni kao prema ravnopravnom članu tima, što je rezultiralo snažnim osjećajem pripadnosti i željom za ponovnim povratkom.