Naukovanje: projektima do bolje suradnje i kvalitetnijeg obrazovanja
Naukovanje (apprenticeships) na europskoj je razini kontinuirani prioritet u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju već više od deset godina zahvaljujući dokazanim pozitivnim učincima na učenike koji svoja znanja i vještine, osim u školi, najvećim dijelom stječu kod poslodavaca. Ovakav sustav obrazovanja zahtijeva dobru organizaciju i suradnju svih uključenih dionika, što otvara prostor za osmišljavanje različitih inicijativa i projekata kojima se isto može ostvariti.
U svibnju 2023. održan je u Pazinu u organizaciji Obrtničke komore Istarske županije drugu godinu za redom Festival strukovnih zanimanja, s ciljem popularizacije strukovnih, a posebno obrtničkih zanimanja među učenicima završnih razreda osnovne škole. Kao dio festivala ove godine organizirane su radionice u okviru Erasmus+ projekta „Joint Mentorship: Better Cooperation for Better VET“ koji provodi Hrvatska obrtnička komora, a koji za cilj ima poboljšati suradnju među dionicima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja - prije svega školama i poslodavcima. Kao dio radionice učenicima obrtničkih zanimanja postavljeno je jednostavno pitanje: „Volite li ići na praksu kod obrtnika?“ Odgovor: jednoglasno i gromoglasno - DA.
Naime, ovi učenici, kao i preko 4.200 novih učenika koji su ove godine upisali neko od zanimanja koje se provodi po tzv. jedinstvenom modelu obrazovanja, polaze naukovanje, što znači da godišnje provedu između 600 i 900 sati kod poslodavaca te na taj način stječu znanja i vještine koje su im potrebne kako bi se uspješno bavili svojim zanimanjem.
No, što je to naukovanje?
Prema definiciji Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP), naukovanje objedinjuje sustavne, dugotrajne periode osposobljavanja koji se izmjenjuju na radnom mjestu i u obrazovnoj ustanovi. Naučnik je ugovorno vezan za poslodavca i dobiva naknadu. Poslodavac preuzima odgovornost za osposobljavanje naučnika koje ga dovodi do određenog zanimanja.
Naukovanje je na europskoj razini kontinuirano politički prioritet u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, od priopćenja iz Brugesa (2010.) do Deklaracije iz Osnabrücka (2020.), što je navelo gotovo sve države članice EU-a da se uključe u aktivnosti reforme postojećih shema naukovanja ili uvođenja novih.
Tradicija naukovanja u obrtništvu u Hrvatskoj počinje još krajem 19. stoljeća. Obrtnici su vrlo rano spoznali da je najbolji način da si osiguraju buduće radnike taj da ih prime u svoje radionice i nauče poslu. Ta tradicija nastavila se do danas. Naukovanje je u Hrvatskoj regulirano Zakonom o obrtu, a moguće ga je provoditi za ukupno 61 zanimanje s popisa tzv. vezanih obrta. U svrhu provedbe naukovanja poslodavac (obrtnik ili pravna osoba) dužan je ishoditi dozvolu (licenciju) kojom se provjeravaju kadrovski te materijalno-tehnički uvjeti kako bi se osiguralo da učenici naukovanje obavljaju u sigurnom prostoru u kojem mogu steći odgovarajuća znanja i vještine, a u kojem će osim toga imati mentora koji mora imati pedagoške kompetencije za rad s učenicima. Osim toga, učenik (odnosno njegov roditelj/staratelj) i poslodavac sklapaju ugovor o naukovanju, kojim se reguliraju prava i obveze obje ugovorne strane, uključujući i obvezu isplate novčane naknade naučniku.
Zašto naukovanje, koje su posebnosti i koristi?
Hrvatska obrtnička komora provela je u periodu od 2016. do 2018. Erasmus+ projekt pod nazivom „Get involved in EP4A: European Partnerships for Apprenticeships“. U okviru projekta provedena je anketa na temu naukovanja među obrtnicima i poduzetnicima.
Više od 80% ispitanika navelo je da bi uzeli učenika na naukovanje. Neki od razloga su sljedeći:
- činjenica da su i sami bili naučnici,
- mladima je potrebna pomoć u razvijanju radnih navika,
- bolje upoznaju buduće radnike te im pomažu u razvoju specifičnih vještina potrebnih za rad u obrtu/ poduzeću,
- stvara se prilika za zapošljavanje kvalificiranog radnika,
- naučnici pomažu u poslu već tijekom školovanja,
- naukovanjem učenici upoznaju najnovije alate, uređaje i materijale čime se pojačava kvaliteta izobrazbe,
- naukovanje je ulaganje u budućnost.
Jedan dio poslodavaca istaknuo je da znanje nema težinu ukoliko se ne prenese nekome drugome te da za poslodavce naukovanje na taj način razvija osjećaj ponosa. Neke od izjava poslodavaca su sljedeće:
„Prenošenje znanja čini te većim
„Naučiti mladog čovjeka i formirati ga u dobrog radnika – NEPROCJENJIVO.“
Drugi dio poslodavaca svjestan je da ako se sami ne uključe u proces obrazovanja, postoji opasnost nedostatka kvalificiranih mladih ljudi koji će biti u stanju nastaviti i razviti posao.
Naukovanje i Erasmus+
Bez poslodavaca nema naukovanja - slogan je pod kojim je Hrvatska obrtnička komora provodila promotivnu kampanju s ciljem uključivanja što većeg broja poslodavaca u naukovanje, u okviru ranije navedenog projekta Erasmus+. U sklopu projekta izrađena je brošura Vodič za poslodavce za naukovanje, koja na jednostavan način objašnjava sve što poslodavci trebaju znati u vezi naukovanja. Osim toga, putem ambasadora naukovanja i dalje se potencijalnim mentorima prenose iskustva njihovih kolega te ih se na taj način potiče i ohrabruje da se uključe u provedbu naukovanja. Zahvaljujući preporukama koje su proizašle iz ovog projekta, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja osiguralo je sustav potpore za poslodavce koji provode naukovanje putem sredstava iz Europske unije.
S obzirom da se upisi u tzv. jedinstveni model obrazovanja planiraju na temelju slobodnih mjesta za naukovanje, Hrvatska obrtnička komora zajedno s područnim obrtničkim komorama iz godine u godinu intenzivno radi na informiranju i osvještavanju poslodavaca o njihovoj važnoj ulozi u provedbi strukovnog obrazovanja, ali i na jačanju suradnje između svih dionika sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Upravo s tim ciljem Hrvatska obrtnička komora od listopada 2022. provodi Erasmus+ projekt „Joint Mentorship: Better Cooperation for Better VET“ u sklopu kojeg se organizira niz tematskih sastanaka te seminari za škole, mentore iz obrta i poduzeća te druge relevantne dionike poput savjetnika za obrazovanje iz obrtničkih komora iz cijele Hrvatske. Dodatno, projektom se osmišljava i izrađuje elektronička mapa naukovanja s integriranim komunikacijskim alatom, kako bi se olakšalo praćenje učenika na praktičnoj nastavi u školi i naukovanju kod poslodavaca, kao i e-moduli za pripremu ispita iz osnovnih znanja o poučavanju učenika na naukovanja, kao pomoć budućim mentorima.
Zaključno, zbog svoje specifičnosti obrazovanje za obrtnička zanimanja, u sklopu kojeg se provodi naukovanje, zahtijeva kombinaciju financijskih i nefinancijskih mjera na svim razinama, od nacionalne do lokalne, a u središtu treba biti suradnja svih dionika: i iz obrazovnog sustava i iz gospodarstva. Bitno je osigurati bržu prilagodbu obrazovnog sektora potrebama tržišta na radu, uključujući uvođenje novih tehnologija i educiranje nastavnika u realnom sektoru, kao i educiranje poslodavaca u području pedagoških kompetencija. Na taj je način, zajednički, moguće izgraditi kvalitetan i održiv sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.