Objavljena publikacija koja donosi pregled izazova i trendova u hrvatskom obrazovanju i osposobljavanju u 2022. godini
U publikaciji Europske unije koja donosi "Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2022. godinu" ocjenjuju se najvažniji aspekti recentnog i aktualnog razvoja politika na svim razinama obrazovanja u državama članicama EU-a. U izvješću za Hrvatsku istaknuto je kako negativna demografska kretanja stvaraju dodatne izazove u obrazovanju.
Pad broja stanovnika utječe i na učeničku populaciju: u razdoblju od 2013./2014. do 2021./2022. populacija učenika koji pohađaju osnovnu školu u Hrvatskoj smanjila se za 5,25 posto, a učenika koji pohađaju srednju školu za 19,2 posto (do 36 posto u ruralnim područjima). Zbog toga neke škole imaju mali broj učenika, dok u drugima infrastruktura nije dovoljna za postojeći broj učenika te se nastava organizira u smjenama (za 60 posto učenika osnovnih i 66 posto učenika srednjih škola). Vlada je izradila bazu podataka u kojoj su mapirane ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i uz nju je vezala kriterije za dodjelu sredstava za njihovu izgradnju i rekonstrukciju. kako bi nova infrastruktura na odgovarajući način zadovoljila potrebe, istaknuto je u izvješću „Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2022. godine“.
Publikacija je podijeljena na šest odjeljaka koji donose:
- statistički pregled glavnih pokazatelja u području obrazovanja i osposobljavanja;
- informacije što je država članica poduzela ili poduzima da pronađe rješenje za neko od neriješenih pitanja u svojem sustavu obrazovanja;
- situaciju povezanu s ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem;
- politike odgoja i obrazovanja u školi;
- podatke o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te obrazovanju odraslih;
- mjere su u visokom obrazovanju.
Kad je u pitanju visoko obrazovanje u izvješću je istaknuto kako je stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-a i ukazuje na znatne razlike. Ona je 2021. iznosila 35,7 posto, što je znatno ispod prosjeka EU-a od 41,2 posto i cilja na razini EU-a od 45 posto.
Iznadprosječne postotke Hrvatska ostvaruje kad je u pitanju udio osoba s diplomom u području STEM-a, koji je visok i raste, osobito kad je riječ o ženama. I udio osoba s diplomom u području IKT-a iznad je prosjeka EU-a (4,7 posto u usporedbi s 3,9 posto u EU-u 2020.) te se od 2015. povećao za 0,6 postotnih bodova. Hrvatska je 2020. u ukupnom broju osoba s diplomom imala visok udio osoba s diplomom u području STEM-a (28,5 posto u usporedbi s 24,9 posto u EU-u), što je porast od 4,6 postotnih bodova od 2015. Izglednije je i da će žene u Hrvatskoj odabrati studij u području STEM-a: 18,1 posto svih žena s diplomom (u usporedbi s prosjekom EU-a od 14,1 posto) 2020. imalo je diplomu iz područja STEM-a, a 38,6 posto svih osoba s diplomom u području STEM-a bile su žene (u usporedbi s prosjekom EU-a od 32,5 posto), iako za njih ne postoje posebni poticaji. Udio žena s diplomom u području STEM-a povećao se od 2015. za 2,6 postotnih bodova, što je najveći porast u EU-u, zbog kojeg je Hrvatska ostvarila jedan od najboljih rezultata 2020. (11 posto u usporedbi s 8,1 posto u EU-u).
Publikacija Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2022. - Hrvatska dostupna je za čitanje i preuzimanje na poveznici!