Kako ističe voditeljica projekta Olga Kiseleva, cilj je bio „promicati solidarnost, socijalnu uključenost i obrazovanje pružanjem socijalne, emocionalne i praktične pomoći različitim skupinama, uključujući djecu, starije osobe i strance“. Projekt je nastao kao odgovor na konkretne potrebe koje je udruga prepoznala kroz svoj dugogodišnji rad u lokalnoj zajednici.

Projekt nastao iz stvarnih potreba zajednice

Kuća nade djeluje u Zagrebu i usmjerena je na rad s djecom, starijim osobama i stranim državljanima, s ciljem da se svi osjećaju uključenima u društveni život zajednice i imaju bolju kvalitetu života. Tijekom rada prepoznali su nekoliko ključnih izazova: potrebu za obrazovnim i socijalnim programima za djecu iz disfunkcionalnih socioekonomskih sredina, kvalitetnijim integracijskim programima za migrante i izbjeglice te problem socijalne izolacije starijih osoba.

Posebno ističu i manjak međukulturnih aktivnosti koje promiču razumijevanje i prihvaćanje kulturne raznolikosti te jačaju socijalnu koheziju. Kako pojašnjava Kiseleva, upravo ih je to potaknulo na prijavu projekta.

„Prepoznali smo da na taj način ne samo da možemo povećati naš kapacitet za pomoć lokalnoj zajednici, već i ponuditi priliku mladima iz različitih zemalja Europe i šire da pomognu u tome i rastu i razvijaju se dok to čine.“

Različiti korisnici, isti cilj

Iako su aktivnosti bile usmjerene na vrlo različite skupine korisnika, projekt je od početka bio vođen jednom temeljnom idejom, stvaranjem prostora prihvaćanja i međusobnog razumijevanja.

„Vjerujemo da čak i u modernom raznolikom društvu ljudi mogu pronaći zajednički jezik te raditi i živjeti zajedno s poštovanjem“, ističe Kiseleva.

Dodaje kako je posebno važno da mladi ljudi upoznaju različite perspektive i razvijaju toleranciju i suosjećanje. Kako kaže, iako se radi o različitim skupinama, povezuje ih isto iskustvo. „Svaka osoba traži prihvaćanje i razumijevanje.“ Ta je ideja pretočena u tri programske cjeline.

Program Sunce: podrška djeci kroz obrazovanje i razvoj

Kroz program Sunce Kuća nade pružala je redovitu podršku djeci iz disfunkcionalnih obitelji kroz pomoć pri učenju i savladavanju školskog gradiva. No cilj nije bio samo pomoći djeci ispuniti školske obveze. „Pomažemo oko domaće zadaće, ali ih i podučavamo kako sami učiti, komunicirati i rješavati probleme.“

Program je tijekom prve godine obuhvatio oko 50 djece, a rezultati su bili vidljivi ne samo u školskom uspjehu nego i u razvoju samopouzdanja. Kiseleva izdvaja primjer djevojčice koja je na početku imala poteškoće u razumijevanju školskog gradiva i često izbjegavala samostalno rješavanje zadataka. Kroz kontinuirani rad s volonterkom postupno je razvila veće samopouzdanje u učenju i pozitivniji odnos prema školskim obvezama. Nakon nekoliko mjeseci počela je samostalnije izvršavati zadatke, a strah od neuspjeha značajno se smanjio.

Program Novi Susjedi: povjerenje kao temelj integracije

Program Novi Susjedi razvijen je kao odgovor na potrebe sve većeg broja stranih radnika i migranata. Najveći izazov na početku bio je izgraditi povjerenje.

„Željeli smo pokrenuti tečajeve hrvatskog jezika za njih, ali bilo ih je vrlo teško nagovoriti da se redovito posvete nekoj aktivnosti“, prisjeća se Kiseleva. Zato su krenuli od neformalnih druženja i stvaranja sigurnog prostora za susret s lokalnom zajednicom.

„Počeli smo tražiti načine kako bismo stranim radnicima osigurali sigurno mjesto za interakciju s lokalnom zajednicom i izgradnju povjerenja, što je često uključivalo kuhanje njihove nacionalne hrane.“

Nakon što je povjerenje izgrađeno, polaznici su počeli redovito dolaziti na nastavu hrvatskog jezika i kulture. Tijekom prve godine kroz program je prošlo oko 90 stranaca, među njima 80 stranih radnika i deset osoba iz Ukrajine. Kiseleva ističe da su rezultati brzo postali vidljivi. „Mnogi od njih komentirali su kako im čak i vrlo osnovno znanje hrvatskog jezika pomaže na poslu, kao i u svakodnevnom životu.“

Jedan od sudionika iz Indije zahvaljujući stečenom znanju uspio je pronaći bolji posao. Interes za program nastavio je rasti, a danas postoji i duga lista čekanja.

Program Srebrna generacija: protiv izolacije starijih osoba

Treća programska cjelina bila je usmjerena na starije osobe. Kroz radionice, tjelovježbu i kratka putovanja program je tijekom prve godine obuhvatio oko 60 korisnika. Cilj je bio smanjiti osjećaj usamljenosti, unaprijediti kvalitetu života i potaknuti aktivno starenje. I ovdje je ključ uspjeha bilo strpljenje.

„Kako bismo im mogli pružiti potrebnu pomoć, prvi korak je izgraditi povjerenje i morali smo shvatiti i prihvatiti činjenicu da je za to potrebno određeno vrijeme.“

Danas korisnici redovito sudjeluju u aktivnostima, a suradnja je dodatno osnažena povezivanjem s lokalnim klubovima umirovljenika i socijalnim službama.

Administrativni izazovi i organizacijske lekcije

Projekt je proveden u suradnji s partnerskom organizacijom iz Češke, a suradnja se nastavlja i dalje. Kako navodi Kiseleva, najveći izazovi pojavili su se u administrativnom dijelu provedbe, posebno kada je riječ o dobivanju radnih i boravišnih dozvola za volontere iz trećih zemalja.

Unatoč izazovima, svi su postupci uspješno završeni. Projekt je organizaciji donio i vrijedna iskustva. Kako ističe sugovornica, naučili su bolje planirati, organizirati aktivnosti i više delegirati odgovornosti volonterima, a cijeli tim stekao je dragocjena iskustva rada s ljudima različitih dobnih skupina, kultura i životnih okolnosti.

Rezultati koji se mjere životnim promjenama

Iako su brojke značajne, oko 50 djece, 90 stranaca i 60 starijih osoba tijekom prve godine, u Kući nade najvećim uspjehom smatraju konkretne promjene u životima pojedinaca. „Najveći uspjeh je vidjeti promjene u životima pojedinaca dok pomažemo povećati kvalitetu njihova života i pružiti im priliku za bolju budućnost.“

Poseban trag projekt je ostavio i na volonterima. Jedna od ukrajinskih volonterki opisala je svoje iskustvo riječima: „Iako sam daleko od kuće, ovaj projekt mi je pomogao da krenem naprijed i ponovno uživam u životu. Upoznala sam toliko nevjerojatnih ljudi i imala sam priliku pomoći drugima, što mi puno znači.“

Druga je istaknula: „Ovaj projekt mi je pomogao da bolje razumijem sebe. Također mi je dao priliku da se osjećam istinski vrijednom i potrebnom u društvu.“

Iskustvo koje mijenja zajednicu

Na pitanje što bi poručila organizacijama koje razmišljaju o prijavi na Erasmus+ ili Europske snage solidarnosti, Kiseleva odgovara jednostavno: ne treba se bojati prijave. Kako zaključuje, riječ je o iskustvu koje istodobno jača zajednicu i mijenja živote sudionika.

„Kroz te projekte možete s jedne strane povećati kvalitetu života u zajednici i zadovoljiti specifične potrebe koje ljudi imaju, a s druge strane pružiti iskustva koja mijenjaju život mladima iz cijele EU i svijeta.“

Iskustvo Kuće nade pokazuje da se solidarnost ne gradi velikim riječima, nego svakodnevnim konkretnim djelima. Pomoći oko domaće zadaće, zajedničkim učenjem jezika i stvaranjem prostora u kojem se svaki pojedinac može osjećati prihvaćeno.