• Crna slova
  • Bijela slova
  • Zadane boje
  • Manja slova
  • Veća slova
  • Zadana slova
  • Font za disleksiju
  • Zadani Font
en
Erasmus logo

Zašto je važno provođenje plana za očuvanje čistoće zraka koji udišemo?

Jeste li znali da je broj umrlih zbog loše kvalitete zraka znatno veći od broja smrtno stradalih u prometnim nesrećama? Europska unije godišnje bilježi više od 390.000 slučajeva prerane smrti kao posljedice onečišćenog zraka, što je ujedno glavni ekološki uzročnik smrti u EU. Stoga je Europska komisija donijela Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla s ciljem očuvanja ljudskog zdravlja i prirode.

Čist zrak ključan je za naše zdravlje i okoliš. No, od industrijske revolucije, kvaliteta zraka koji udišemo znatno se pogoršala – uglavnom kao rezultat ljudskih aktivnosti. Sve veća industrijska i energetska proizvodnja, spaljivanje fosilnih goriva i biomase te dramatičan porast prometa na cestama doprinose onečišćenju zraka u našim gradovima, što može dovesti do ozbiljnih problema za zdravlje i okoliš. Osim što utječe na zdravlje ljudi, onečišćenje zraka, vode, tla i potrošačkih proizvoda je i prijetnja za našu bioraznolikost i znatno pridonosi trenutačnom masovnom izumiranju vrsta.

Djevojka stoji u polju raširenih ruku dignutih u zrak, na glavi ima šešir
Foto: Unsplash

Europska komisija donijela je sredinom 2021. godine Akcijski plan EU-a „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” čiji je cilj pružiti smjernice za uključivanje sprečavanja onečišćenja u sve relevantne politike EU-a, ostvariti što veće sinergije te poboljšati provedbu.

Broj umrlih zbog loše kvalitete zraka veći je nego kod primjerice prometnih nesreća, što ga čini glavnim ekološkim uzrokom prerane smrti u EU-u, s više od 390.000 slučajeva prerane smrti svake godine. Također, onečišćen zrak utječe na kvalitetu života uzrokujući ili pogoršavajući astmu i respiratorne probleme. Osim toga, posljedično dovodi do gubitka radnih dana i visokih troškova zdravstvene skrbi, pri čemu su najpogođenije ranjive skupine kao što su djeca i starije osobe. Prekomjerno onečišćenje dušikom (eutrofikacija) i kisele kiše izazivaju ogromnu štetu ekosustavima.

Iako je velik napredak postignut u rješavanju problema onečišćujućih tvari u zraku kao što su sumporov dioksid, olovo, dušikovi oksidi, ugljikov monoksid i benzen, ipak koncentracije onečišćivača zraka još uvijek su previsoke i potrebno je ustrajati na podizanju kvalitete zraka.