Čist zrak ključan je za naše zdravlje i okoliš. No, od industrijske revolucije, kvaliteta zraka koji udišemo znatno se pogoršala – uglavnom kao rezultat ljudskih aktivnosti. Sve veća industrijska i energetska proizvodnja, spaljivanje fosilnih goriva i biomase te dramatičan porast prometa na cestama doprinose onečišćenju zraka u našim gradovima, što može dovesti do ozbiljnih problema za zdravlje i okoliš. Osim što utječe na zdravlje ljudi, onečišćenje zraka, vode, tla i potrošačkih proizvoda je i prijetnja za našu bioraznolikost i znatno pridonosi trenutačnom masovnom izumiranju vrsta.

Europska komisija donijela je sredinom 2021. godine Akcijski plan EU-a „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” čiji je cilj pružiti smjernice za uključivanje sprečavanja onečišćenja u sve relevantne politike EU-a, ostvariti što veće sinergije te poboljšati provedbu.

Broj umrlih zbog loše kvalitete zraka veći je nego kod primjerice prometnih nesreća, što ga čini glavnim ekološkim uzrokom prerane smrti u EU-u, s više od 390.000 slučajeva prerane smrti svake godine. Također, onečišćen zrak utječe na kvalitetu života uzrokujući ili pogoršavajući astmu i respiratorne probleme. Osim toga, posljedično dovodi do gubitka radnih dana i visokih troškova zdravstvene skrbi, pri čemu su najpogođenije ranjive skupine kao što su djeca i starije osobe. Prekomjerno onečišćenje dušikom (eutrofikacija) i kisele kiše izazivaju ogromnu štetu ekosustavima.

Iako je velik napredak postignut u rješavanju problema onečišćujućih tvari u zraku kao što su sumporov dioksid, olovo, dušikovi oksidi, ugljikov monoksid i benzen, ipak koncentracije onečišćivača zraka još uvijek su previsoke i potrebno je ustrajati na podizanju kvalitete zraka.