21. svibnja: Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj
Svjetski dan kulturne razolikosti za dijalog i razvoj obilježava se 21. svibnja svake godine, a sve je započelo 2. studenoga 2001., kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti. Na ovaj se način želi ne samo istaknuti bogatstvo svih svjetskih kultura, nego i ključna uloga međukulturalnog dijaloga u postizanju blagostanja, mirnog suživota i održivog razvoja.
Zašto je kulturna raznolikost važna?
U pozadini velikog broja sukoba u svijetu nalazi se upravo kulturna dimenzija. Da bismo postigli mir, stabilnost i razvoj, neophodno je premostiti jaz koji postoji među različitim kulturama.
Kulturna raznolikost kao pokretačka snaga važna je za gospodarski rast i razvoj nacija, dok nam na osobnoj razini pomaže da vodimo intelektualno i emotivno ispunjeniji život, što se ogleda i u kulturnim konvencijama, koje pružaju dobar temelj za promicanje kulturne raznolikosti. Upravo je iz tog razloga kulturna raznolikost neophodna za učinkovito smanjenje siromaštva i postizanje održivog razvoja.
Istovremeno, prihvaćanje i priznavanje kulturne raznolikosti, posebno kroz inovativnu upotrebu medija te informacijskih i komunikacijskih tehnologija, omogućava i olakšava dijalog među civilizacijama i kulturama, kao i međusobno poštovanje i razumijevanje.
Što povezuje jezik, kulturnu raznolikost i program Erasmus+?
Usvajanjem deklaracije države članice obvezuju se poduzeti određene korake kako bi se ona što učinkovitije provodila. Jedan od aspekata na koji je stavljen poseban naglasak, a koji je usko povezan s kulturnom raznolikosti, jest jezik, odnosno jezična raznolikost. Tako su neki od ciljeva provedbe deklaracije očuvanje jezične baštine čovječanstva te davanje podrške izražavanju i stvaranju na što većem broju jezika, kao i poticanje jezične raznolikosti na svim razinama obrazovanja te poticanje učenja nekoliko stranih jezika od najranije dobi, pri čemu se istovremeno jednaka pažnja daje i njegovanju materinjeg jezika.
S obzirom na to da se Erasmus+ programom potiče suradnja sa stranim partnerima u svrhu boljeg obrazovanja i uključivijeg društva, osmišljavanja inovativnih rješenja za izazove današnjice te stjecanje vještina budućnosti, svakim se Erasmus+ projektom inherentno razvijaju i jezične vještine sudionika, neovisno o tome jesu li jezik i jezična raznolikost bili naglašeni i u samom sadržaju projekta ili su se razvili kao nusproizvod suradnje organizacija iz različitih zemalja.
Razvoj jezičnih vještina i usvajanje stranih jezika (odnosno službenih jezika zemalja u kojima žive) kod nacionalnih manjina neophodni su za njihovo kvalitetno obrazovanje i ostvarivanje prava na jednake mogućnosti, te, samim time, i bolju integraciju u društvo. Važnost ove teme uvidjeli su partneri iz Slovenije i Hrvatske koji su, u skladu s potrebama svojih ustanova i lokalnim kontekstima u sklopu kojih djeluju, kreirali projekt pod nazivom Developing the Cultural Capital of Roma Students. Cilj projekta jest nadoknaditi nedostatak kulturnog kapitala i čitalačke pismenosti kod romskih učenika osnovnih škola u Sloveniji i Hrvatskoj kroz razvoj zajedničkog kurikuluma za podizanje kulturnog kapitala romskih učenika te izradu didaktičkih materijala za provedbu kurikuluma.
O važnosti koju Europska komisija pridaje jezičnoj raznolikosti i učenju stranih jezika govori i činjenica da je još 1998. godine pokrenula inicijativu u obliku Europske jezične oznake (European Language Label – ELL), priznanja koje nacionalne agencije dodjeljuju najinovativnijim jezičnim projektima, s ciljem poticanja razvoja novih tehnika u području učenja i podučavanja stranih jezika te razvoja međukulturalne osviještenosti diljem Europe.
Upravo je jedan takav Eramus+ projekt iz 2017. godine nagrađen ovim posebnim priznanjem: Multilingualism Accelerator - A method to boost foreign language learning and raise language awareness uspješan je KA2 projekt, čiji je nositelj, organizacija Izvori d.o.o., zajedno s ostatkom partnerstva razvila inovativne materijale koji omogućavaju brže i lakše usvajanje stranih jezika putem esperanta koji je služio kao „jezik-predložak“. Na taj se način učenike od najranije dobi poticalo na učenje stranih jezika, a u svrhu poboljšanja razumijevanja drugih kultura te razvoja pozitivnih stavova prema jezičnoj raznolikosti.
Zahvaljujući globalizaciji, kulturna i jezična raznolikost postale su dio naše svakodnevice. Unatoč tome, naša je dužnost nastaviti djelovati u svrhu njihova očuvanja i promicanja kako bismo novim generacijama pokazali da bez međusobnog uvažavanja te prihvaćanja različitosti i poticanja individualnosti održiv i stabilan rast i razvoj društva nisu mogući.
Na ovaj dan, UNESCO poziva sve da slave kulturnu raznolikost, zahvaljujući kojoj ćemo moći izgraditi intelektualnu i moralnu solidarnost čovječanstva.
Izvori:
https://www.unesco.org/en/legal-affairs/unesco-universal-declaration-cultural-diversity
https://www.un.org/en/observances/cultural-diversity-day
https://www.unesco.org/en/days/cultural-diversity-dialogue-development
https://min-kulture.gov.hr/unesco-16291/dogadjanja/2007-2015/21-svibnja-2008-svjetski-dan-kulturne-raznolikosti-za-dijalog-i-razvoj/4065