Novu međunarodnu studiju pod nazivom Economic impact of Erasmus+ student mobility: Insights from Croatia, Germany, Hungary, Portugal, and Serbia, koja sustavno kvantificira gospodarske učinke Erasmus+ mobilnosti u pet europskih zemalja, proveli su međunarodno udruženje Academic Cooperation Association (ACA) i nacionalne agencije zadužene za provedbu programa Erasmus+, uključujući hrvatsku Agenciju za mobilnost i programe Europske unije kao koordinatora aktivnosti, te nadležne institucije u Njemačkoj, Mađarskoj, Portugalu i Srbiji. Riječ je o Njemačkoj službi za akademsku razmjenu (DAAD), mađarskoj Javnoj zakladi Tempus, portugalskoj Erasmus+ Nacionalnoj agenciji za obrazovanje i osposobljavanje te Fondaciji Tempus iz Srbije.

Studija obuhvaća analizu studentskih mobilnosti financiranih u okviru natječaja 2022. godine kroz Erasmus+ projektni format KA131, temeljni instrument mobilnosti u visokom obrazovanju unutar programskih zemalja. Riječ je o studijskim boravcima i stručnim praksama u trajanju od 5 do 360 dana, realiziranima u akademskim godinama između 2021./22. i 2023./24.

Pozitivan neto učinak u svih pet zemalja

U svih pet analiziranih država studentske mobilnosti generiraju pozitivan neto učinak na nacionalna gospodarstva, pri čemu je naglasak na kratkoročnim učincima potaknutima potrošnjom tijekom boravka studenata u zemlji primateljici.

Model obuhvaća osobnu potrošnju studenata, troškove preseljenja i putovanja, potrošnju posjetitelja te sredstva koja se kroz Program isplaćuju visokim učilištima i organizacijama uključenima u provedbu mobilnosti. Pritom se primjenjuje kontrafaktualni pristup, što znači da se kao ekonomski učinak računa samo ona gospodarska aktivnost koja se ne bi ostvarila bez mobilnosti.

Potrošnja se kroz dobavljačke lance i dohodak kućanstava prelijeva u šire gospodarstvo, generirajući multiplikativne učinke na bruto dodanu vrijednost (BDV), zaposlenost i javne prihode. U svim analiziranim zemljama ukupne koristi nadmašuju povezane troškove mobilnosti.

Njemačka i Portugal ostvaruju najveće apsolutne učinke zbog volumena mobilnosti, dok manje i srednje ekonomije – poput Hrvatske – bilježe proporcionalno snažne multiplikativne učinke, osobito u uslužnim sektorima.

Profil dolaznih studenata obuhvaćenih analizom

U okviru Erasmus+ natječaja iz 2022. godine u Hrvatsku je stiglo 3.187 studenata iz 31 zemlje. Od toga je 528 studenata ostvarilo kratkoročne mobilnosti (do 30 dana), dok je 2.659 boravilo dulje od 60 dana – dugoročne mobilnosti čine 83 % svih dolazaka.

Dugoročni boravci ostvarili su 351.007 studentskih dana, naspram 4.794 dana kod kratkoročnih, što potvrđuje da je ekonomski učinak dominantno vezan uz višemjesečne mobilnosti. Mobilnosti u svrhu studija čine 79 % mobilnosti, mobilnosti u svrhu stručne prakse 21 %, a među sudionicima prevladavaju studentice (60 %). Dvije trećine mobilnosti odnosi se na prijediplomsku razinu studija.

Najviše studenata dolazi iz Francuske, Španjolske i Njemačke. Gotovo polovica mobilnosti realizira se u Središnjoj Hrvatskoj, ponajprije u Zagrebu, dok su Split i Rijeka također česta studentska odredišta.

Sedam milijuna eura koji pokreću gospodarstvo

Ukupna procijenjena osobna potrošnja dolaznih studenata u Hrvatskoj iznosi 7.023.787 eura. Od toga 6,67 milijuna eura generiraju dugoročne mobilnosti.

Studenti su kroz program primili 5,58 milijuna eura bespovratnih sredstava, ali su dodatnih 1,44 milijuna eura – odnosno 21 % ukupne potrošnje – osigurali iz vlastitih ili obiteljskih izvora. Mobilnost tako generira dodatni privatni financijski priljev u hrvatsko gospodarstvo.

Ta početna potrošnja pokreće širi lanac gospodarskih aktivnosti. Procjenjuje se da su mobilnosti u Hrvatskoj generirale:

• 6,86 milijuna eura bruto dodane vrijednosti
• gospodarsku aktivnost ekvivalentnu približno 200 radnih mjesta
• 3,08 milijuna eura fiskalnih prihoda.

Neizravni i inducirani učinci premašuju izravne, što potvrđuje snažne multiplikativne veze mobilnosti s dobavljačkim lancima i dohotkom kućanstava.

Hrvatski studenti u mobilnosti: druga strana jednadžbe

Istodobno, iz Hrvatske je u okviru istog natječaja u 31 zemlju otputovalo 2.604 studenata. Većina je sudjelovala u mobilnosti u svrhu studija (74 %), a 26 % na mobilnosti u svrhu stručne prakse. Dugoročne mobilnosti čine 72 % odlazaka.

Najpopularnije destinacije su Španjolska, Portugal, Italija, Njemačka i Slovenija, a najzastupljenije područje studija je poslovanje, administracija i pravo (30 %), uz značajnu prisutnost zdravstvenih, tehničkih i IKT područja.

Budući da je mobilnost dvosmjerna, analiza promatra neto učinak – razliku između ekonomskih koristi ostvarenih dolaznim mobilnostima u Hrvatsku i odljeva povezanih s odlascima studenata iz Hrvatske. Unatoč tim odljevima, saldo za Hrvatsku je pozitivan.

Mobilnost kao ekonomski resurs i dugoročna investicija

„Ovo istraživanje pokazuje da mobilnost studenata nije samo ulaganje u obrazovanje, nego i stabilan doprinos nacionalnom gospodarstvu. Dolazni studenti generiraju potražnju, potiču zapošljavanje i stvaraju fiskalne prihode, a dugoročno jačaju konkurentnost kroz razvoj vještina i međunarodne mreže“, ocijenila je ravnateljica Agencije za mobilnost i programe Europske unije, mr. sc. Antonija Gladović.

Važno je naglasiti da analiza obuhvaća isključivo kratkoročne, potrošnjom potaknute učinke. Dugoročni doprinos – kroz razvoj ljudskog kapitala, inovacijski kapacitet, međunarodne mreže i jačanje digitalnih i zelenih kompetencija – u ovu procjenu nije uključen.

„Upravo zato Erasmus+ nije samo obrazovni program, nego trajni investicijski mehanizam koji istodobno pokreće lokalnu potražnju i dugoročno jača konkurentnost hrvatskoga gospodarstva“, zaključila je ravnateljica.