Ivana Štiglec, profesorica engleskog i njemačkog jezika u I. gimnaziji Osijek, „nosi puno šešira“: osim što predaje u osječkoj srednjoj školi, ujedno djeluje i kao Europeana nastavnik ambasador za European Schoolnet te Erasmus+ ambasadorica u području odgoja i općeg obrazovanja. Već više od 10 godina radi na promicanju Erasmus+ programa aktivnim djelovanjem vlastite ustanove, ali i pomaganjem drugim školama i kolegama da postanu dio E+ zajednice. Budući da profesorica Štiglec već dugo djeluje u sklopu Erasmus+ programa, a ujedno je i sama dio dinamičnog školskog sustava te vrlo uspješno ide u korak s promjenama i potrebama novih generacija, odlučili smo zaviriti u njezin bogat stručni portfolio i zamoliti je da s nama podijeli nekoliko korisnih savjeta namijenjenih novopečenim profesorima stranih jezika, ali i svima ostalima željnima novih znanja koji žele razvijati svoje profesionalne vještine.

S obzirom na to da ste već jako dugo aktivni u Erasmusu+, možete li nam reći što Vas je, još prije 10 godina, potaknulo da se uključite u program? Kako je tekao Vaš Erasmus+ put i koji su bili Vaši osobni ciljevi koje ste željeli ostvariti?

Na uključivanje u program potaknula me moja stalna želja za usavršavanjem, a posebno u inozemstvu, što je iznimno važno za svakog nastavnika stranih jezika. Godine 2010. dobila sam stipendiju Sveučilišta Oxford i provela dva tjedna na usavršavanju s nastavnicima iz 50 zemalja svijeta. To je za mene bila prekretnica i na povratku kući krenula sam tražiti mogućnosti za slična usavršavanja. Tako sam naišla na AMPEU i odlučila se ozbiljnije pozabaviti projektima. Nijedan početak nije lak, pa tako nije bio ni moj. Nakon puno samostalnog istraživanja i učenja odlučila sam krenuti s eTwinningom. Provela sam nekoliko projekata i pronašla pouzdane partnere, a s nekim partnerima iz tih prvih eTwinning projekata provela niz kasnijih Comenius i Erasmus+ projekata. Kroz tečaj osposobljavanja za voditelja projekata financiranih od strane EU, koji mi je omogućila moja ustanova, naučila sam osnovne vještine upravljanja projektima koje sam brusila kroz brojne projekte koji su uslijedili.

Od početka smo nastojali povezivati projekte iz obje ključne aktivnosti i nadograđivati znanja iz prethodno provedenih projekata, fokusirajući se na kvalitetu, a ne kvantitetu. Zahvaljujući tome, u ovih su 10 godina ostvareni osobni i profesionalni ciljevi mnogih ljudi, ne samo moji. O učinku Erasmus+ programa na našu školu najbolje govori izjava jedne kolegice, profesorice njemačkog jezika, koja uskoro odlazi u mirovinu, a svih je ovih godina bila član užeg Erasmus tima. Naime, rekla je da u svojih 30 godina rada koje su prethodile Erasmusu nije naučila i doživjela ono što je dobila u ovih 10 godina provođenja projekata. Mislim da ta izjava zorno prikazuje koliko je Erasmus bitan za škole, nastavnike i njihove učenike.

U starom je programu Vaša škola bila vrlo aktivna kao provoditelj projekata Školskih partnerstava, od kojih je u nekoliko projekata ujedno bila i koordinator. Možete li ih ukratko predstaviti i pojasniti kako ste došli do tema kojima ste se u konačnici bavili?

S obzirom na to da smo u većini naših projekata bili koordinatori, uvijek je bilo važno napraviti temeljitu analizu potreba, ne samo u školi već i u zajednici, kao i na europskoj razini. Također nam je bilo važno utvrditi potrebe u drugim zemljama i školama i na osnovu toga odabrati prikladne partnere. Kulturna baština se provlačila kroz mnoge projekte, ali uvijek smo ovoj čestoj projektnoj temi pristupali na malo drugačiji način. U projektu Cultural Heritage as a catalyst of creative entrepreneurship iz 2018. cilj nam je bio učenike upoznati s različitim oblicima kreativnog poduzetništva pa smo se povezali s lokalnim poduzetnicima koji su za učenike držali radionice, a oni su ono što su naučili primjenjivali koristeći temu kulturne baštine.

Paralelno s Erasmusom, osobno sam se počela baviti temom kulturne baštine kroz neke druge projekte i inicijative Europske komisije pa je iz toga nastao projekt EuroDigiCultHer koji smo ovog kolovoza priveli kraju. U ovom su se projektu partnerske škole bavile važnošću digitalizacije kulturne baštine te su učenici kroz rad s lokalnim institucijama (muzejima, arhivima) naučili kako se digitalizira kulturna građa i koliko je to važno, a i sami su se okušali u izradi različitih digitalnih radova koristeći kulturnu baštinu partnerskih zemalja. Kroz ovaj projekt pokrenuli smo i korištenje Europeane (platforme za digitalnu kulturnu baštinu) u partnerskim školama.

Projekt Strengthening Equality and Inclusion for an Intercultural European Education iz 2019. bavio se temama kao što su inkluzija, solidarnost, jednakost spolova. U ovome projektu smo se također jako povezali s brojnim institucijama i udrugama na lokalnoj i europskoj razini u kojima su učenici na praktičan način učili o ovim temama, te organizirali brojne volonterske aktivnosti. S volontiranjem već imamo iskustva, budući da smo Volonterski klub škole osnovali u našem prvom Comenius projektu i on je svih ovih 10 godina vrlo aktivno djelovao, a škola je dobila i nagradu Volonterskog centra za doprinos školskom volontiranju.

Ni u jednom od navedenih projekata nije u prvom planu bio razvoj jezičnih vještina. Ipak, ovakav vid partnerstava podrazumijeva suradnju ustanova iz različitih europskih država, što ujedno znači i pronalazak „zajedničkog jezika“ te prevladavanje jezičnih barijera. Kakav je bio učinak sudjelovanja u navedenim projektima na jezične kompetencije sudionika (nastavnika i učenika)? S obzirom na primarne teme i prioritete kojima ste se bavili u ovim projektima (inkluzija, kulturno nasljeđe i digitalne tehnologije), jesu li sudionici ostvarili željeni napredak u tim područjima te jeste li ove teme i na koji način povezali s učenjem i podučavanjem stranih jezika?

Kada smo započeli s projektima u školi, odmah je bilo jasno kako je nedostatak jezičnih kompetencija barijera mnogim nastavnicima. No, sa svakim novim projektom povećavao se broj sudionika koji su se odvažili na sudjelovanje i jačale su se jezične vještine. Projekti poput onih u sklopu Erasmusa, idealna su pozadina za učenje jezika. Stoga je naša škola, prilikom odlaska na tečajeve ili job shadowing u sklopu KA1 projekata, inzistirala na tome da nastavnici idu sami kako bi bili primorani upotrebljavati strani jezik jer su na taj način jačali svoje jezične kompetencije. Također, moram pohvaliti hrvatske nastavnike stranih jezika i reći da rade sjajan posao. Naime, kroz razgovor s mnogim korisnicima i projektnim koordinatorima često sam čula da naše učenike uvijek hvale na mobilnostima radi njihovih jezičnih vještina, a i učenici moje škole često su doživjeli slične pohvale.

Sve teme kojima smo se bavili i sve projektne aktivnosti pokušali smo uvijek uključiti u nastavu. Nastava stranih jezika je izvrsna podloga za provođenje projekata, a uostalom jedna od domena u kurikulumu engleskog jezika je međukulturna komunikacijska kompetencija. I kako onda ne dati međunarodnim projektima važno mjesto u učionici stranog jezika? O učinku na učenike mogla bih napisati knjigu; niz je anegdota s mobilnosti koje pokazuju koliko je Erasmus utjecao na njih. Ne mislim pri tome samo na jezične vještine, već i na sve ostale, od socijalnih vještina preko razvijanja samopouzdanja do IKT vještina. Jedna od meni najdražih Erasmus priča vezana je uz jednog našeg učenika koji je bio vrlo povučen, ali se odvažio na intervju za sudjelovanje u Erasmusu i postao dio Erasmus tima. Nakon sudjelovanja u lokalnim projektnim aktivnostima i nakon same mobilnosti na koju je putovao, na njemu je bila vidljiva promjena: prišao mi je na aerodromu, zahvalio se što je išao na mobilnost i rekao da se on kući vraća kao druga osoba. I to je doista bilo tako jer on u učionici više nije bio povučeni i samozatajan, već jedna potpuno nova osoba. Jako je puno naših učenika nastavilo s Erasmusom i na fakultetu, a mnogi su postali članovi raznih udruga koje provode Erasmus projekte. Jednom Erasmus, uvijek Erasmus!

U novom ste se programskom razdoblju više fokusirali na projekte u sklopu Ključne aktivnosti 1, u čemu vam je, vjerujemo, u velikoj mjeri pomogla i akreditacija koju je Vaša škola dobila na samom početku novog razdoblja. Možete li s nama podijeliti koliko aktivnu ulogu akreditacija ima u jačanju jezičnih vještina nastavnika i učenika I. gimnazije Osijek?

Kao i u svim dosadašnjim projektima nastavili smo razvijati i jezične i digitalne vještine u projektima u okviru akreditacije. U velikoj ponudi tečajeva mogu se naći baš specifični tečajevi za nastavnike jezika: tako sam u prvom projektu u okviru akreditacije sudjelovala u jednom tečaju pod nazivom The best digital tools for language teachers, u kojem smo se upoznali s nizom alata pogodnih za razvijanje jezičnih vještina, ali i za uspješno upravljanje učionicom. Dosta smo se bavili AR/VR aplikacijama primjenjivim za nastavu jezika kao npr. ARTutor koja se može iskoristiti za izradu zanimljivih i motivirajućih sati stranog jezika. Nastava stranih jezika je uvijek bila pionir u primjeni inovativnih metoda poučavanja i korištenja IKT-a u nastavi, a kroz svaki KA1 projekt te vještine i znanja se samo umnožavaju i šire.

Za kraj, htjeli bismo posebno istaknuti Vaše iznimno bogato iskustvo u primjeni digitalnih tehnologija u nastavi stranih jezika: osim što djelujete kao Europeana i Erasmus+ ambasador, ujedno ste i mentor startupu Cardemy koji se bavi razvojem aplikacije za učenje jezika. Osim toga, moderirate online tečajeve na temu digitalnog kulturnog nasljeđa i različitih digitalnih alata te vodite brojne radionice i webinare, ponajviše za nastavnike stranih jezika. Na temelju Vašeg iskustva, biste li rekli da su digitalni alati potpuno istisnuli tradicionalne metode rada u nastavi učenja stranih jezika? Možete li s kolegama podijeliti neke tips and tricks za uvođenje digitalnih alata i sadržaja u nastavu?

Osim brojnih benefita koje je Erasmus donio cijeloj školi, mogu reći da sam i ja Erasmus iskoristila maksimalno za svoj osobni i profesionalni razvoj. Sa svakim novim projektom razvijale su se nove vještine, akumulirala znanja i iskustva koja su donijela neke nove poslove, projekte i plodne suradnje. Sve ono što naučim volim podijeliti s drugima i mislim da smo generalno svi mi koji provodimo Erasmus projekte jako razvili tu 'kulturu dijeljenja'.

Kako je kulturna baština bila česta tema u projektima, a razvijanje IKT vještina uvijek jedan od glavnih prioriteta, te sam dvije teme povezala kroz Europeanu s kojom se bavim već 5 godina i u radu na tom projektu primjenjujem sve ono što sam naučila i što učim preko Erasmusa. Ukupno je 11 ambasadora i zajedno sa svojim korisničkim skupinama izrađujemo inovativne scenarije poučavanja te Teaching with Europeana blog na kojem se mogu pronaći inovativni scenariji poučavanja koji su besplatni. Osim toga, moderator sam njihovog masovnog otvorenog online tečaja koji održavamo svake godine i koji je sjajna prilika za nastavnike jezika, ali i sve ostale da nauče puno o digitalnoj kulturnoj baštini, o inovativnim metodama poučavanja, ali i prilika da njihov rad bude objavljen. Tečaj uvijek započinje u veljači i traje tri mjeseca pa ovim putem pozivam sve da nam se pridruže i da prate katalog tečajeva u organizaciji European Schoolneta.

S obzirom na to da je Europeana osnovana od strane Europske komisije i da višejezičnost tu ima veliku ulogu, svake godine, osim engleske inačice MOOC-a, ide tečaj i na nekom drugom nacionalnom jeziku, pa je tako ovaj MOOC prošle godine imao i svoje hrvatsko izdanje, na što sam iznimno ponosna, jer je to bilo prvi puta da je neki tečaj European Schoolneta održan na hrvatskom jeziku. Osim Europeane, svoju suradnju s European Schoolnetom (EUN) nastavila sam kroz projekt Impact EdTech u kojem sam radila kao obrazovni mentor za japansko-francuski edtech startup koji je tada razvijao svoju aplikaciju za učenje jezika pod nazivom Cardemy. To je aplikacija u kojoj se jezik uči uz pomoć YouTube video flash kartica na jako zanimljiv, učinkovit, individualiziran način, a kroz ovaj projekt imala sam priliku aplikaciju pilotirati sa svojim učenicima kroz nekoliko mjeseci. Projekt na kojem trenutačno radim za EUN jedna je sjajna priča u sklopu koje sam član radne skupine koja izrađuje kurikulum 'Teach Europe' o čemu ćete sigurno još čuti, a i koristiti ono što se izrađuje u sklopu projekta. Upravo u ovom projektu od iznimne važnosti i koristi su mi sva znanja i iskustva prikupljena kroz Erasmus kroz suradnju s nastavnicima iz drugih zemalja, i baš zato sam za temu svog prvog scenarija poučavanja odabrala temu europskog identiteta.

Što se tiče digitalnih alata i nastave stranih jezika, ne bih rekla da su digitalni alati potpuno istisnuli tradicionalne metode. Zapravo, mi jezičari nikad nismo ni bili tradicionalni, prava nastava stranog jezika nikad i nije bila frontalna. Alati su nam u učionici stranog jezika neke stvari olakšali, a korisni su i za motiviranje učenika, vrednovanje, komunikaciju, suradnju unutar i izvan zidova učionice te razvijanje učeničke kreativnosti. Po meni korištenje alata uvijek mora biti svrhovito i moj savjet kolegama jezičarima, posebno mladim kolegama koji tek ulaze u učionice, jest da se ne boje tehnologije, da sami procijene kada im ta ista tehnologija pomaže, a kada je suvišna te da ne upotrebljavaju digitalne alate samo zato što su zabavni ili pojednostavljuju određene procese, nego da propituju korištenje određenih alata i da zadrže one koji doista pridonose boljem usvajanju jezika. Također bih im savjetovala da se svakako uključe u Erasmus+ jer je biti nastavnik stranih jezika i Erasmus koordinator dobitna kombinacija.

Nadamo se da vas je ovaj zanimljiv i otvoren razgovor s profesoricom Štiglec o njezinom Erasmus putu potaknuo na razmišljanje o prijavi već prvom sljedećom prilikom, a profesorici zahvaljujemo što je s nama podijelila brojne alate i metode koje i sama primjenjuje u nastavi, a koji će, sigurni smo, biti korisni ne samo profesorima stranih jezika, nego i njihovim kolegama!