Josip Sobin jedan je od pet Erasmus+ ambasadora iz područja obrazovanja odraslih za razdoblje 2022. – 2024. godine, s iznimno bogatim iskustvom u provedbi Erasmus+ projekata. Danas vodi Školu stranih jezika Jantar u Splitu i neprekidno radi na promicanju cjeloživotnog obrazovanja te osvještavanju društva o njegovoj važnosti. Kao iskusnog korisnika programa s već brojnim „utakmicama u nogama“, a koji je ostvario značajan doprinos u području učenja i podučavanja stranih jezika, zamolili smo gospodina Sobina da nam detaljnije ispriča kako se njegova ustanova uključila u Erasmus+ program, što su sve uspjeli postići zahvaljujući bespovratnim sredstvima te kakav je učinak program imao na polaznike i nastavnike, ali i širu zajednicu.

Možete li nam reći kako se Vaša ustanova priključila Erasmus+ programu, što vas je na to potaknulo?

S projektima Europske unije prvi smo se put susreli 2014. godine kada smo uspješno proveli projekt iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Po završetku tog projekta imali smo dovoljno znanja i iskustva da nastavimo istraživati mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava. S obzirom na to da se bavimo obrazovanjem, istraživanje nas je jako brzo dovelo do Erasmusa kao najvećeg programa Europske unije za obrazovanje.

Nakon toga, put do prve prijave bio je poprilično jednostavan. Informacije dostupne na internetu, posebice na stranicama AMPEU-a, bile su dovoljno temeljite da sami zaključimo kako je za nas kao školu stranih jezika bio dostupan program mobilnosti osoblja u svrhu stručnog usavršavanja i to za područje obrazovanja odraslih. To nam je program učinilo još zanimljivijim, budući da je temelj našeg poslovanja kontinuirano stručno usavršavanje naših nastavnika, ali i ostalih zaposlenika. Prijavni obrazac za 2015. godinu pronašli smo lako, ispunili ga sami (što je vrlo važno jer je za većinu drugih programa EU potrebno angažirati specijalizirane konzultante) i tako je sve počelo. Kada se osam godina kasnije osvrnem na naše Erasmus putovanje, mogu reći da mi je jedino žao što se u program nismo uključili ranije!

Vaša je ustanova danas vrlo aktivan korisnik Erasmus+ programa, posebno u Ključnoj aktivnosti 2, odnosno projektima Partnerstava za suradnju. Možete li istaknuti neke od njih? Što ste željeli postići i koliko ste, prema Vašoj procjeni, u tome bili uspješni?

Ja bih rekao da smo podjednako uključeni u KA1 i KA2 projekte, posebice uzevši u obzir da smo od 2021. godine nositelj Erasmus+ akreditacije u području obrazovanja odraslih. Ovo napominjem jer smatram da je to izvanredna prilika za škole stranih jezika koja omogućuje kontinuirano dugogodišnje korištenje sredstava za stručna usavršavanja kroz pojednostavljenu proceduru prijave projekata. Kada uz to dodate činjenicu da od prošle godine imamo i mogućnost slanja odraslih polaznika na školovanja u inozemstvu lako dođete do zaključka da je Erasmus+ program nešto najbolje što se moglo dogoditi školama ulaskom u EU.

Partnerstva za suradnju bila su prvi sljedeći korak, pa smo tako 2019. godine prijavili naš prvi projekt Virtual Reality for Language Learning. O uspješnosti projekta govori i činjenica da je isti predložen za primjer dobre prakse, a smatram da je dobrim dijelom to upravo zbog učinka kojeg smo postigli na globalnoj razini. Naime, cilj projekta bio je uvesti Virtual Reality (VR) tehnologiju u učenje stranih jezika. U sklopu projekta razvili smo interaktivne materijale i aktivnosti za korištenje u učionicama, a diseminacijom smo postigli poprilično veliki interes za korištenjem naših rezultata u stručnoj zajednici. Uspješno smo pokazali da su se VR tehnologija i naši rezultati implementirali u mnogobrojnim školama stranih jezika diljem Europe i šire, što je dovelo do toga da nam je ove godine odobren i nastavak projekta pod nazivom Virtual Reality for Language Learning 2.0. S provedbom projekta počinjemo 1. studenog ove godine, a cilj nam je razviti puno složenije VR sadržaje koji uključuju tzv. multi-player mogućnosti kao i ulazak nastavnika u VR sučelje kao moderatora obrazovnih aktivnosti. Svakako vrlo ambiciozni ciljevi, ali iskreno se ovom projektu najviše radujem i jedva čekam vidjeti što možemo postići sada kada već imamo iskustvo s izradom takvih sadržaja.

U nekima od projekata odlučili ste povezati više različitih tema i prioriteta. Tako ste, primjerice, u projekt iz 2021. naziva Green Standards School uključili i prioritet okoliša i borbe protiv klimatskih promjena. Osim jezičnih, jeste li kod sudionika projekta primijetili i razvoj zelenih kompetencija? Smatrate li da povezivanje učenja stranih jezika s određenom temom, kao što je u ovom slučaju okoliš, može rezultirati većim napretkom u jezičnim kompetencijama? Jesu li tematske grupe, izuzev podjele polaznika prema razini znanja, jedno od potencijalnih rješenja za brže napredovanje u učenju jezika?

Green Standard Schools u potpunosti je usmjeren na teme očuvanja okoliša, ali budući da je trenutno u provedbi još uvijek ne možemo u potpunosti pričati o ostvarenom učinku. Međutim, cilj projekta i jeste jačanje i zelenih i jezičnih kompetencija polaznika. Jezici se uvijek uče kroz nekakav sadržaj. Nažalost, taj sadržaj često nije primjenjiv ni potrebama modernog društva a ni polaznicima 21. stoljeća. Erasmus+ program nam, između ostaloga, omogućava razvoj takvih sadržaja koje onda možemo primijeniti u bilo kojoj jezičnoj učionici i tako uz jezične kompetencije jačati i znanje o očuvanju okoliša, održivom razvoju, kulturnoj baštini, inkluziji te općenito promicati europske vrijednosti.

Svakako smo takvu vrstu holističnog usvajanja novih vještina i znanja vidjeli u svim programima koje smo proveli. Jedan od projekata koje trenutačno provodimo (Developing Responsible Global Citizens) usmjeren je na razvoj posebnih tematskih sadržaja za cjelokupne jezične kurikulume. Osim sadržaja koji se fokusiraju na tzv. CHEDI teme (Community, Health, Environment, Diversity, Innovation), razvijamo i cjelokupni referentni okvir novih znanja i vještina vezanih za ove teme a koje su potrebne za razvoj odgovornih globalnih građana. Taj referentni okvir povezujemo s postojećim Zajedničkim referentnim okvirom za strane jezike upravo radi jednostavnije implementacije u programima učenja stranih jezika.

Veliki dio sadržaja Green Standard Schools projekta već je razvijen i ovim putem pozivam kolege da ga isprobaju u svojim jezičnim školama. Uz videozapise (dostupne na YouTube kanalu @greenstandardschools5945) nastavnicima su dostupni i nastavni planovi, tako da imaju sve potrebne materijale za implementaciju u svojim učionicama. Povratne informacije koje dobijemo tijekom same provedbe projekta posebno su nam važne jer nam omogućuju modifikaciju sadržaja kako bi postigli očekivani učinak. Nastavnim planovima i dodatnim materijalima može se pristupiti putem besplatne platforme na poveznici.

S obzirom na to da se u svojim projektima uglavnom fokusirate na razvoj pedagoških metoda i novih kurikuluma te napredak u području učenja i podučavanja stranih jezika, vaše su primarne ciljne skupine većinom predavači i polaznici tečajeva. Na koji su način provedba Erasmus+ projekata u Vašoj ustanovi te rezultati koje ste ostvarili utjecali na osoblje i polaznike tečajeva u Školi stranih jezika Jantar?

Svaki projekt koji smo implementirali imao je neki svoj inovativni aspekt, pa je samim time i učinak bio različit od projekta do projekta. Jedan manji projekt koji je većini prošao ispod radara bio je City Stories. Kroz taj projekt razvili smo platformu za izradu tzv. digital escape rooms za učenje stranih jezika. Radi se o vrlo interaktivnim sadržajima i neograničenim mogućnostima za nastavnike za kreiranje tih sadržaja. Nastavnici su kroz projekt stekli nove digitalne vještine i novu metodu za podučavanje gradiva. Polaznicima je omogućeno učenje jezika putem interaktivnih „priča“, a svi znamo da su takvi interaktivni digitalni sadržaji jako važni za rad s polaznicima 21. stoljeća. City Stories češka je Nacionalna Agencija predložila za primjer dobre prakse, a na platformi se stalno registriraju novi korisnici. Naravno, korištenje platforme i razvijenih sadržaja je potpuno besplatno i sve je dostupno na poveznici.

S druge strane, projekt Next Generation Placement Tests nije usmjeren na razvoj metodologije, već inovativnih testova za procjenu razine znanja šest europskih jezika. U ovom slučaju imali smo važan učinak na administrate i menadžere, kojima su testovi značajno olakšali postupke upisa novih polaznika. Svi koji žele provjeriti svoju razinu znanja mogu to napraviti besplatno na web stranici.

Nerijetko znamo vidjeti i neke neočekivane učinke projekata. Tako se primjerice VR4LL pokazao kao odlična metodologija u podučavanju polaznika s posebnim potrebama poput disleksije. Stoga je u nastavak projekta uključena i organizacija u kojoj rade stručnjaci za disleksiju u području poduke stranih jezika kako bi se dodatno usmjerili upravo na taj učinak.

Za kraj, dotaknuli bismo se brojnih inovativnih rezultata koje ste proizveli kroz dosadašanje projekte – od priručnika i nastavnih planova do različitih platformi. Koliko ste ih uspješno integrirali u rad vlastite škole te jesu li ih usvojile i druge ustanove i pojedinci iz vaše široke mreže suradnika? Kakve su reakcije ostalih relevatnih dionika u području učenja i podučavanja stranih jezika?

Od svih KA2 projekata koje smo do sada proveli samo jedan nije pronašao dugoročnu primjenu u našoj nastavi. Radi se o projektu na kojem smo bili manji partner a koji se temeljio na jačanju jezičnih kompetencija kroz dramske aktivnosti. Nažalost, naši odrasli polaznici većinom nisu bili zainteresirani za sudjelovanje u takvim aktivnostima. Međutim, sudeći po društvenim mrežama ostalih projektnih partnera rekao bih da je njihovo iskustvo potpuno drugačije. I to treba uzeti u obzir – kulturološke razlike mogu utjecati na način na koji polaznici prihvaćaju određen sadržaj ili metodologiju.

Rezultati svih ostalih projekata uspješno su integrirani u našu nastavu. Primjerice, jedna od naših profesorica koristi City Stories platformu kao zamjenu za radnu bilježnicu i stalno razvija svoje interaktivne zadatke. VR4LL toliko je uspješno implementiran u svim partnerskim organizacijama i brojnim drugim školama da smo imali preveliki interes za sudjelovanje u nastavku projekta i većina zainteresiranih institucija će se morati zadovoljiti ulogom pridruženog partnera (škole koje nisu formalno uključene u projekt ali primjenjuju projektne rezultate u svim fazama provedbe i pomažu s prikupljanjem povratnih informaciija). Next Generation Placement Tests postepeno nam zamjenjuju sve prethodno korištene testove za provjeru razine znanja i očekujemo da će do iduće školske godine postati jedini alat koji ćemo koristiti prilikom upisa novih polaznika. Jantar zaista prijavljuje i sudjeluje samo u onim projektima za koje stvarno očekujemo poboljšanje nastavnih i drugih poslovnih procesa, tako da je za očekivati da se projektni rezultati primjenjuju dugoročno.

Zahvaljujemo gospodinu Sobinu što je s nama podijelio svoje iskustvo u Erasmus+ programu, kao i brojne inovativne rezultate koje je njegova ustanova proizvela zajedno sa svojim partnerima, a koji će, vjerujemo, biti zanimljivi svima onima koji dijele dijele njihovu ljubav i interes za učenjem, podučavanjem i usavršavanjem svojih jezičnih kompetencija!