„Zajedničkim radom pokazali smo da i mala škola iz ruralne sredine može ostvariti zapažene rezultate, biti inovativna i otvorena za europsku suradnju“, započinje voditeljica projekta Antonia Mioč.

Škola koja njeguje različitost i jednakost

Osnovnu školu Jagodnjak pohađaju djeca različitih nacionalnosti – hrvatske, srpske, romske i mađarske. Čak 14% učenika nastavu prati prema prilagođenom modelu zbog poteškoća.

„Budući da učenici dolaze iz obitelji različitog kulturnog, socijalnog i nacionalnog podrijetla, nastojimo osigurati okruženje koje svima pruža jednake mogućnosti učenja, jednako kao i djeci u urbanim sredinama“, objašnjava Mioč.

Poseban naglasak stavljen je na iskustveno učenje, digitalne vještine i očuvanje prirode. „Vizija naše škole usmjerena je na obnovljive izvore energije, odgoj uz poduzetništvo i razvoj digitalnih vještina, pri čemu veliku važnost pridajemo očuvanju prirode, običaja i tradicije“, dodaje.

Kako je sve počelo

Ideja za projekt My Eco Friendly School rodila se iz želje da se poveća svijest o otpadu i njegovom utjecaju na okoliš. „Naša je namjera bila razviti ekološku pismenost i kulturu održivosti kod svih uključenih – učenika, učitelja, roditelja i šire zajednice“, ističe Mioč.

U školi su prepoznali i konkretne probleme lokalne zajednice: „Suočavali smo se s nedovoljno razvijenim sustavom razvrstavanja otpada i niskom razinom osviještenosti o važnosti recikliranja. Upravo su ti izazovi oblikovali koncept projekta i motivirali nas na djelovanje.“

Međunarodna partnerstva i suradnja

U projekt su se uključile škole iz Turske, Poljske i Slovenije. Partnerstva su započela preko eTwinninga, a prerasla u Erasmus+ suradnju.

„Aktivnosti i odgovornosti raspodijelili smo tako da svaka škola preuzme ono što najbolje odgovara njezinim resursima i iskustvu“, pojašnjava Mioč. Hrvatska je koordinirala, Slovenci su razvili eko-kalendar i digitalni paket aktivnosti, Poljaci vodič za ekološku svijest roditelja, a Turci su bili zaduženi za eTwinning i diseminaciju.

Unatoč online formatu, suradnja je tekla glatko. „Održavali smo redovite sastanke putem Zooma, svakodnevno se dopisivali u WhatsApp grupi i sve materijale spremali na zajednički Google disk. Na mjesečnoj razini radili smo liste zadataka kojih smo se dosljedno pridržavali“, ističe Mioč.

Ulaganja koja ostaju generacijama

Erasmus+ sredstva omogućila su izgradnju trajne infrastrukture. „U Hrvatskoj smo izgradili staklenik s malim dvorištem, u Poljskoj školski vrt, u Sloveniji učionicu na otvorenom i vrt za pčele, dok je u Turskoj nastao staklenik s dvorištem i komposterom“, kaže Mioč.

Posebno ponosno ističe da su ulaganja pažljivo planirana: „Pažljivim upravljanjem osigurali smo da iza projekta ostane konkretna i održiva infrastruktura koja će služiti budućim generacijama učenika.“

Digitalni alati i edukacije

Veliki naglasak stavljen je na razvoj digitalnih kompetencija i nastavničko usavršavanje. „Na izradi e-knjige, digitalnog paketa aktivnosti i vodiča za ekološku svijest radili smo koordinirano, uz jasnu podjelu zadataka među partnerima“, pojašnjava Mioč.

Na Loomen platformi održane su tri edukacije, u kojima je sudjelovalo po 60 nastavnika. „Prva se bavila upravljanjem projektima u obrazovanju, druga ekološkim odgojem kroz projektno učenje, a treća je bila posvećena Web 2.0 alatima. Time smo osigurali profesionalni razvoj nastavnika i prijenos naučenog u svakodnevni rad“, kaže.

Učenici i lokalna zajednica u središtu projekta

Djeca su bila glavni akteri promjena. „Naši učenici zasadili su i održavali školski voćnjak, vrt i cvjetnjak, izradili vodiče za pravilno kompostiranje i štednju energije, osmislili i izveli modnu reviju reciklirane odjeće, napisali Eko himnu i organizirali sajam hrane“, nabraja Mioč.

Posebnu ulogu imala je i zajednica. „Udruga žena Sretne i spretne pripremila je baranjske specijalitete, a u suradnji s Etnološkim centrom organizirali smo sajam autentičnih proizvoda. Gosti su mogli vidjeti i kako se nekada pripremala hrana u zemljanim posudama“, prisjeća se.

Radionice u Tikvešu i na ekološkim farmama dodatno su približile održivost učenicima i partnerima.

Izazovi i rezultati

Najveći izazov bio je motivirati sudionike da mijenjaju svakodnevne navike. „Znamo da se takve promjene ne događaju preko noći – zahtijevaju strpljenje, ustrajnost i puno praktičnih primjera. U početku je bilo teško motivirati sve, no pokazalo se da kada djeca krenu s malim promjenama, to postane poticaj i za odrasle“, govori Mioč.

Danas se promjene već vide. „Učenici pokazuju više brige za okoliš, odgovorniji su u svakodnevnim postupcima, a roditelji i lokalna zajednica prepoznali su vrijednost ovakvog pristupa“, dodaje.

Što su naučili i zašto preporučuju Erasmus+

Projekt je donio nova znanja i metodičke pristupe koje škola planira zadržati. „Trajno smo uveli održivi razvoj, razvrstavanje otpada i reciklažu u nastavu i izvannastavne aktivnosti“, kaže Mioč, dodajući da je škola već nastavila s novim Erasmus+ projektima (GESS i GEJA).

Poruka drugim školama je jasna: „Ohrabrite se i upustite u tu avanturu. Najvažnije je okupiti dobar tim ljudi, jer entuzijazam i zajednički rad čine temelj uspjeha. Erasmus+ nudi ogromne mogućnosti – od stjecanja znanja i iskustava do međunarodne suradnje i novih vidika.“

Ponosni trenuci

Kad se osvrne na projekt, Mioč ističe partnerske odnose i status eko-škola koje su stekle sve uključene škole. No, posebno pamti jedan trenutak:

„Jedna učenica iznenadila nas je kada je s gostima iz Turske razgovarala na turskom jeziku, koji je naučila gledajući serije. Nitko nije znao da ga govori. Taj trenutak bio je potvrda kako projekt potiče kreativnost, motivaciju i otvorenost učenika prema novim iskustvima.“

Korisni edukativni materijali nastali u okviru ovog projekta dostupni su na mrežnoj stranici i otvoreni za korištenje svima kojima je stalo do održive budućnosti.

Klikom na poveznicu upoznajte se i s drugim inspirativnim projektima hrvatskih korisnika!