Događanje je i ove godine potvrdilo važnost zajedničkog dijaloga i umrežavanja te pružilo uvid u smjernice koje će oblikovati razvoj međunarodne dimenzije hrvatskog visokog obrazovanja u godinama koje dolaze.

Marija Pavlović Bolf, pomoćnica ravnateljice Agencije za mobilnost i programe EU-a (AMPEU), u uvodnom je obraćanju naglasila da hrvatska visoka učilišta i dalje pokazuju snažnu predanost internacionalizaciji. Posebno je istaknula porast kratkoročnih boravaka u inozemstvu te kombiniranih intenzivnih programa koji studentima omogućuju međunarodno iskustvo i kada im dulje odsustvo zbog akademskih ili osobnih obveza nije izvedivo. Istodobno, dio ustanova bilježi smanjen interes za dugoročne mobilnosti, što otvara prostor za raspravu o novim potrebama studenata i načinima da se mobilnost održi atraktivnom i dostupnom.

U osvrtu na budućnost programa naglašeno je da Europska unija već priprema novo programsko razdoblje Erasmus+ nakon 2027. godine, koje će biti oblikovano u kontekstu snažnih društvenih i tehnoloških promjena. Istaknuto je da se ulaganje u Erasmus+ sve jasnije prepoznaje kao ulaganje u europsku otpornost, razvoj talenata i jačanje suradnje među visokoobrazovnim institucijama — uloga koja će u godinama koje dolaze biti još važnija nego dosad.

Europske sveučilišne alijanse: hrvatska perspektiva

Središnji dio konferencije bio je posvećen ulozi hrvatskih sveučilišta u europskim sveučilišnim alijansama. Veronika Kupriyanova, zamjenica ravnatelja Udruženja za akademsku suradnju (ACA), predstavila je preliminarne rezultate TCA studije o nacionalnoj razini podrške inicijativi Europskih sveučilišta (EUI). Studija je izrađena u okviru Aktivnosti suradnje i osposobljavanja (Training and Cooperation Activities – TCA), koje nacionalne Erasmus+ agencije provode kroz treninge, radionice i studijske posjete kako bi razmjenjivale prakse i zajednički razvijale smjernice za kvalitetniju provedbu programa. U tom kontekstu analizirano je kako različite države organizacijski i strateški podupiru razvoj europskih sveučilišnih alijansi.

Tijekom panel rasprave “Hrvatska visoka učilišta u europskim alijansama: iskustva, izazovi i ambicije” predstavnici četiri sveučilišta (Zagreb, Split, Rijeka i Zadar) podijelili su svoja iskustva u provedbi inicijative Europska sveučilišta te prikazali modele suradnje koje razvijaju unutar svojih saveza. Inicijativa danas okuplja 64 alijanse i više od 560 visokih učilišta iz 35 europskih zemalja, a Hrvatska sudjeluje u njih osam: Sveučilište u Zadru (EU CONEXUS), Sveučilište u Zagrebu (UNIC), Sveučilište u Rijeci (YUFE), Sveučilište u Splitu (SEA-EU), Veleučilište PAR (EU4DUAL), Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku (COLOURS), Sveučilište u Dubrovniku (EUNICoast) i Zagrebačka škola ekonomije i managementa (EUonAIR).

Inkluzija u visokom obrazovanju: „Od prepreka do prilika“

Prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić sa Sveučilišta u Rijeci u svom je izlaganju posebno istaknula važnost uključivanja skupina s manje mogućnosti u međunarodne aktivnosti visokih učilišta. Raspravljalo se o izazovima s kojima se suočavaju studenti iz manje zastupljenih skupina te o institucionalnim pristupima koji mogu pridonijeti pravednijem sudjelovanju. Naglašeno je da financijska potpora nije dovoljna ako ne postoji stabilna institucionalna infrastruktura – od informiranja i savjetovanja do uklanjanja operativnih prepreka. Kao ključni alat za veću dostupnost mobilnosti istaknuti su kratkoročne mobilnosti i Kombinirani intenzivni programi (BIP-ovi), čija provedba posljednjih godina bilježi značajan rast.

Što donosi Erasmus+ u 2026. godini?

U nastavku programa predstavljen je Erasmus+ natječaj za 2026. godinu, uz naglasak na tome da je prioritet međunarodna mobilnost – kako studenata, tako i nastavnog i nenastavnog osoblja – te razvoj njihovih kompetencija. Za Hrvatsku je u 2026. predviđeno oko 50,8 milijuna eura, od čega je visokom obrazovanju namijenjeno približno 20 milijuna eura. Većina sredstava usmjerena je na mobilnosti unutar Europe, dok dodatna alokacija omogućuje suradnju i razmjenu s institucijama iz trećih zemalja, čime se širi međunarodni doseg hrvatskih visokih učilišta.

Sinergijski potencijal suradnje MSCA i Europskih sveučilišta

Predstavljene su i mogućnosti koje djelovanja Marie Skłodowska-Curie (MSCA) otvaraju za europske sveučilišne alijanse, posebno u razvoju istraživačkih karijera i međunarodnoj mobilnosti. Istaknuto je da MSCA projekti mogu ojačati suradnju unutar alijansi kroz povezivanje istraživača, razvoj zajedničkih doktorskih programa i uključivanje neakademskih partnera, dok alijanse istodobno pružaju široku mrežu mentora, poslodavaca i dodatnih prilika za usavršavanje.

Konferencija je potvrdila da Erasmus+ ostaje važan pokretač modernizacije i međunarodne vidljivosti hrvatskog visokog obrazovanja. Sljedeće razdoblje donosi obvezu daljnjeg jačanja suradnje, osnaživanja kvalitete studijskih programa i mobilnosti te sustavne pripreme za novo programsko razdoblje koje počinje nakon 2027. godine.

Galerija